Ljubazni! molim se Bogu da ti u svemu bude dobro, i da budeš zdrav, kao što je tvojoj duši dobro. (3 Jovanova 1:2)

Lekcija 1
Subota, 1. jul 2017.


SLAVNA, RADOSNA NADA
„Gle, ide Gospod s hiljadama svetih anđela svojih.“ – Juda 14 (poslednji deo)
„Božjem narodu, kao došljaku i putniku koji tako dugo mora putovati 'dolinom sena smrtnoga' data je dragocena i radosna nada u obećanju da će Onaj koji predstavlja 'vaskrsenje i život' ponovo doći da 'prognane vrati u domovinu.'“ – Velika borba, 262.


Predlažemo da pročitate: Velika borba, 262-266.
Nedelja, 25. jun
1. POKRENUTI BOŽJIM OBEĆANJIMA
a. Na samom početku ljudske istorije, šta je u viziji pokazano sedmom patrijarhu od Adama – i kako ga je to snažno motivisalo? Juda 14.15.
„Duhom proroštva (Enoh) je bio prenesen u naraštaje budućnosti koji su imali da žive posle potopa i pokazani su mu veliki događaji u vezi sa Hristovim ponovnim dolaskom i krajem sveta...
„U proročkoj viziji bila mu je prikazana Hristova smrt, i pokazano mu je kako On u svoj svojoj slavi, praćen svim svetim anđelima, ponovo dolazi da svoje verne oslobodi iz groba. Video je isto tako da će u vreme ponovnog Hristovog dolaska u svetu vladati velika iskvarenost, da će to biti naraštaj razmetljiv, neumeren i svojevoljan, ljudi koji će se odricati pravog Boga i Gospoda Isusa Hrista, gazeći Njegov zakon svojim nogama i prezirući žrtvu ispaštanja i pomirenja. Video je da će pravednici biti krunisani slavom i čašću, dok će bezbožnike odbačene ispred lica Božjeg progutati oganj.
„Objavljujući narodu ono što mu je Bog otkrio, Enoh je postao propovednik pravde.“ – Patrijarsi i proroci, 64, 65.
Ponedeljak, 26. jun
2. RADOSNO POUZDANJE
a. Opiši način na koji su Božji ljudi u starozavetnim vremenima izražavali svoju nadu u drugi Hristov dolazak. Psalam 50:1-4; 96:11-13.
„Hristov dolazak, kao uvod u neprolazno carstvo Njegove pravde, inspirisao je svete pisce da o tome govore najuzvišenijim i najuzbudljivijim rečima. Biblijski pesnici i proroci pisali su o tome rečima koje su gorele nebeskim žarom.“ – Velika borba, 262.
b. Kojim uzvišenim jezikom je prorok Avakum opisao Isusov povratak? Avakum 3:3-6.
c. Koje utešno, ohrabrujuće obećanje je ponovljeno novozavetnim vernicima, i na koji način ono treba snažno da utiče na nas? Dela 1:10,11.
„Obećanje 'Opet ću doći', koje je Spasitelj pri rastanku sa učenicima na Maslinskoj gori lično izgovorio, osvetljavalo je budućnost Njegovih sledbenika i njihova srca ispunjavalo radošću i nadom koju nikakva tuga nije mogla ugasiti, niti iskušenja potamniti.“ – Velika borba, 264.
„Obećanje da će ponovno videti Isusa kojeg su voleli doista je bilo dragoceno ovim ožalošćenim učenicima. Dra¬goceno je ovo obećanje svakom vernom Hristovom sled-beniku. Niko ko istinski ljubi Hrista neće biti žalostan što On ponovno dolazi. Kako se dolazak Sina čovečjeg bude približavao, oni koji istinski vole Hrista radovaće se u blaženoj nadi i težiće da sve učine spremnim da sretnu Onoga koga ljubi njihova duša, koji je umro da ih iskupi.
„Isus dolazi! Ali ne s namerom da sluša nevolje čovečanstva niti grešnika kako Mu ispo-veda svoje grehe radi oproštaja, jer će tada slučajevi svih ljudi već biti odlučeni za život ili smrt. Oni koji su živeli u grehu zauvek će ostati u grehu. Onima koji su priznali svoje grehe Isusu u svetinji, učinili Ga svojim prijateljem i raduju se Njegovom dolasku, oproštaj će biti napisan pre¬ko svih njihovih greha i oni će, očistivši svoje duše 'u poslušanju istine', zauvek ostati čisti i sveti.“ – The Youth's Instructor, April 1, 1854.
Utorak, 27. jun
3. VREDNO NAŠE TEMELJNE PRIPREME
a. Kako možemo izvući ohrabrenje iz nade koju je izrazio apostol Pavle? Titu 2:11-13.
„Mi smo putnici i došljaci koji čekamo, nadamo se i molimo za tu blaženu nadu, slavni dolazak našeg Gospoda i Spasitelja Isusa Hrista. Ako ovo verujemo i unesemo u svoj život, na kako snažno delovanje će nas nadahnuti ta vera i nada, na kako iskrenu međusobnu ljubav, na kako svet život na slavu Bogu! Kad pomislimo na nagradu, kako će se jasno ocrtati granična linija između nas i sveta!“ – Evangelizam, 171.
„Bog želi da Njegov narod upire pogled u nebo, očekujući veličanstvenu pojavu našeg Gospoda i Spasitelja Isusa Hrista. Dok je pažnja sveta upravljena na razne poduhvate, naša pažnja treba da bude usredsređena na nebo. Naša vera treba da prodire sve dublje u veličanstvene tajne nebeske riznice kako bi dragoceni, božanski zraci iz nebeske svetinje osvetljavali naša srca kao što su obasjavali lice Isusovo...
„Želja je Gospodnja da stražimo kako bismo Mu mogli odmah otvoriti kad zakuca na naša vrata.“ – II Svedočanstvo, 211, 212.
b. Kako će se Isus pojaviti pred onima koji željno čekaju Njegov povratak? Jevrejima 9:28 (poslednji deo). 
„Tako će se i Hristos, po svršetku svoje posredničke službe, pojaviti 'bez greha na spasenje' (Jevrejima 9:28), da svom narodu koji Ga čeka podari blagoslov večnog života.“ – Velika borba, 427.
„Isus dolazi kao što se uzneo na nebo, samo s još većim sjajem. On dolazi sa slavom svoga Oca i svih svetih anđela, koji Ga prate na Njegovom putu. Umesto strašne trnove krune koja probija Njegovo sveto čelo, krasiće Ga kruna zaslepljujuće slave. On se tada neće pojaviti kao čovek bola, upoznat sa patnjom; Njegovo lice će sijati jače nego podnevno sunce. On neće nositi jednostavni, bešavni plašt, već haljinu belju od snega zaslepljujućeg sjaja.“ – The Youth's Instructor, April 1, 1854.
Sreda, 28. jun
4. ČEŽNJA ZA NJEGOVIM POVRATKOM
a. Koja vest iz Luterovih propovedi je odzvanjala Pavlovim učenjem o času suda? Jevrejima 9:27.
„Luter je rekao: 'Ja sam zaista ubeđen da se dan suda ne može odlagati ni punih tri stotine godina. Bog neće i ne može dalje trpeti ovaj bezbožni svet.' 'Približava se veliki dan kada će carstvo gnusobe biti uništeno.'“ – Velika borba, 265.
b. Koje čvrsto uverenje su imali i drugi reformatori, i slično tome, šta treba da bude i naš glavni cilj danas? Otkrivenje 16:15.
„'Ovaj ostareli svet nije daleko od svoga svršetka', rekao je Melanhton. Kalvin poziva hrišćane 'da ne oklevaju i da žarko žele dan Hristovog dolaska, kao najsrećniji od svih dana', i kaže 'da je cela porodica vernika pred svojim očima uvek imala upravo taj dan.' 'Moramo biti željni Hrista', kaže on, 'težiti za Njim, očekivati Ga, sve dok ne osvane ovaj veliki dan, kada će naš Gospod potpuno otkriti slavu svoga carstva.'
„'Nije li se naš Gospod Isus vazneo na nebo u ljudskom obliku?', isticao je Noks, škotski reformator, 'i zar neće opet doći? Mi znamo da će On opet doći i to sa pratnjom bezbroj anđela.' Ridli i Latimer, koji su položili svoje živote za istinu, takođe su u veri čekali dolazak Gospodnji. Ridli je pisao: 'Svet se bez sumnje – ja u to verujem i zato to i tvrdim – približava svome svršetku. Uskliknimo u svom srcu zajedno sa slugom Božjim, Jovanom: Da, dođi, Gospode Isuse!'“ – Velika borba, 265, 266.
„Hristov ponovni dolazak na naš svet neće biti dugo odlagan. To treba da bude osnovni ton svake vesti.
„Narodu treba često ukazivati na blagoslovenu nadu drugog Hristovog dolaska sa svom njenom svečanom stvarnošću. Žudnja i stalno očekivanje na skoru pojavu našeg Gospoda navešće nas da sve zemaljske stvari smatramo bezvrednim i ništavnim...
„Danas sluge Gospodnje ne mogu reći ono što je rekao prorok Danilo: 'Ali određeno vreme beše dugo' (Danilo 10:1). Sad je ostalo samo kratko vreme za rad u kome svedoci za Boga treba da izvrše svoju dužnost u pripremanju puta za dolazak Gospodnji.“ – VI Svedočanstvo, 250.
Četvrtak, 29. jun
5. AKTIVNO ČEKANJE OBEĆANOG DANA
a. Objasni odgovornost svih koji su ozbiljni po pitanju susreta sa Gospodarom u miru, prilikom Njegovog dolaska. Amos 4:12 (poslednji deo); Sofonija 2:3.
„Hristos kaže: 'Znam tvoja dela' (Otkrivenje 2:2). On zna da li živite životom savršenstva, da li volite da pričate i razmišljate o Njemu i da li je vaša radost da Ga slavite. Da li očekujemo da konačno stignemo na nebo i pridružimo se nebeskom horu? Onakvi kakvi smo otišli u grob, takvi ćemo i ustati, bar što se karaktera tiče... Sada je vreme za čišćenje i glačanje. Vreme je da operemo svoje haljine i ubelimo ih u krvi Jagnjeta. 
„Kada je zakonik došao Hristu i zapitao: 'Šta treba da učinim da zadobijem večni život?', odgovor je bio: 'Drži zapovesti.' Ovde zakonik postavlja nedv0smisleno pitanje, i dobija isto tako nedvosmislen odgovor.“ – Manuscript Releases 9, 262.
b. Koje će biti duboko osećanje svih onih koji se celim srcem budu držali Hristovog obećanja da će On uskoro doći? Otkrivenje 22:20.
„Ja želim da poštujem Onoga koji sedi na prestolu. Želim da moj glas odjekuje nebeskim dvorovima. Hoćeš li ti biti tamo? Onda moraš vaspitavati svoj glas da Ga proslavlja ovde na zemlji, i tada ćeš moći da se priključiš nebeskom horu i da pevaš pesmu Mojsija i Jagnjeta. Neka nam Bog pomogne i ispuni nas obiljem i silom, i tada ćemo moći da okusimo radost sveta koji će doći.“ – The Ellen G. White 1888 Materials, 128.
Petak, 30. jun
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE
1. Šta treba da preispitam po pitanju dubine moje težnje za Isusovim dolaskom?
2. Zašto obećanja o Isusovom dolasku treba da nas osnaže?
3. Zašto je važno gajiti istinsku želju da ovu istinu podelimo sa drugima?
4. Kako su reformatori XVI veka ispoljili veru u Hristov ponovni dolazak?
5. Budući da smo mi spaseni verom, šta pokazuje istinsku posvećenost u našoj veri?

Lekcija 2
Subota, 8. jul 2017.


ZNACI HRISTOVOG DOLASKA
„Tako i vi kad vidite ovo da se zbiva, znajte da je blizu carstvo Božije.“ – Luka 21:31.
„Hristos je upozorio svoj narod da pazi na znake Njegovog povratka i da se raduje kad ugleda takve dokaze o dolasku svoga Cara.“ – Velika borba, 270.


Predlažemo da pročitate: Velika borba, 22-28, 266-277, 292-294.
Nedelja, 2. jul
1. PRIKAZ NASTUPAJUĆIH DOGAĐAJA
a. Koje predviđanje je izneo Sin čovečji u vezi sa slavnim hramom Njegovog vremena – događaj koji ni učenici nisu mogli dokučiti? Matej 24:1,2.
„Kakve su mogle biti neizrečene misli Odbačenog kada su Mu učenici obratili pažnju na veličanstvenost hrama? Prizor pred Njim je bio zaista divan – ali, rekao je On, sve to ja gledam s tugom. Zgrada je zaista veličanstvena. Vi mi pokazujete ove zidove koji izgledaju neuništivi, ali slušajte Moje reči: doći će dan kad 'neće ostati ovde ni kamen na kamenu koji se neće razmetnuti.'“ – Želja vekova, 604.
b. Koja pitanja su zaintrigirala učenike, i kako to možemo povezati sa Hristovim proročanstvima o kraju sveta? Matej 24:3.
„Za razorenje Jerusalima učenici su vezivali događaje Hristovog očekivanog dolaska u ovozemaljskoj slavi, kada će On navodno sesti na presto sveopšteg svetskog carstva, nepokajane Jevreje kazniti i narod osloboditi od rimskog jarma. Hristos im je rekao da će još jedanput doći. Stoga su pri pomenu kazni koje će zadesiti Jerusalim odmah pomislili na taj dolazak.“ – Velika borba, 17.
Ponedeljak, 3. jul
2. PROROČANSTVO SE ISPUNJAVA NAKON HRISTOVOG VAZNESENJA
a. Na koju opomenu treba da obratimo pažnju iz duhovnog značenja sudbine koja je zadesila hram 70. godine, kako je to Isus i prorekao? Isaija 30:12,13.
„Slepa tvrdoglavost jevrejskih vođa i gnusni zločini koji su se odigravali u opsednutom gradu izazivali su kod Rimljana užas i ogorčenje... U svojoj razjarenosti vojnici su u prostorije koje su pripadale hramu ubacivali zapaljene buktinje i zatim izvršili masovni pokolj nad svima koji su tamo našli utočište. Niz stepenice hrama krv je potekla kao voda. Izginulo je hiljade Jevreja. Ubojnu viku nadjačali su glasovi: 'Išavod!' – ode slava.“ – Velika borba, 24.
„Grad i hram sravnjeni su sa zemljom, a mesto na kojem je stajala sveta građevina preorano je 'kao njiva' (Jeremija 26:18).“ – Velika borba, 26.
b. Kako su samo oni koji su pazili na Hristove reči bili spaseni? Kakve pouke možemo izvući iz tih događaja? Luka 21:20-22; Psalam 27:5.
„Punih sedam godina jedan čovek je neprestano prolazio ulicama Jerusalima, najavljujući nevolje koje će zadesiti grad... Ovo čudno biće zatvarano je i bičevano, ali nijedan jauk se nije čuo sa njegovih usana. Na sve pogrde i zlostavljanja samo je odgovarao: 'Teško, teško Jerusalimu, teško, teško stoga i stanovnicima njegovim!' Njegove vapijuće opomene nisu prestale sve dok u opsadi koju je prorekao i sam nije bio ubijen.
„Nijedan hrišćanin nije poginuo prilikom razorenja Jerusalima. Hristos je svoje učenike upozorio na to, i svi koji su verovali Njegovim rečima pazili su na obećani znak.“ – Velika borba, 21.
„Ta opomena je verno poslušana posle četrdeset godina prilikom uništenja Jerusalima...
„'Nego se molite Bogu da ne bude bežanj vaša u zimu ni u subotu', rekao je Hristos... Svetost subote nije prestala Njegovom smrću na krstu. Četrdeset godina su učenici imali da se mole Bogu da njihovo bekstvo ne bude u subotu.“ – Želja vekova, 607, 608.
Utorak, 4. jul
3. PROROČKI PERIOD – MRAČNI VEK
a. Šta je vremenom snašlo vernike, nakon opšteg uništenja Jerusalima 70. godine? Matej 24:21,22.
„Sa propasti Jerusalima Hristos je brzo prešao na veliki događaj, na poslednju kariku u lancu istorije ove zemlje – na svoj ponovni dolazak u veličanstvu i slavi. Između ta dva događaja Hristos je sagledao duge vekove mraka, vekove u kojima će Njegova crkva biti obeležena krvlju, suzama i stradanjima.“ – Želja vekova, 608.
b. Kako je isti ovaj period nevolje predstavljen u knjizi Otkrivenja? Otkrivenje 11:2,3; 13:5.
c. Koji nam biblijski vodič u pogledu proročkog vremena pomaže da razumemo kako je matematički moguće izračunati pravo trajanje ovog perioda, imajući u vidu da u proročkom računanju mesec traje 30, a godina 360 dana? IV Mojsijeva 14:34; Jezekilj 4:6.
„Zabranu Pisma pod vlašću Rima, strašne posledice te zabrane i konačno uzdizanje Božje Reči živo je predstavilo proročko pero. Jovanu, izgnaniku na pustom Patmosu data je vizija o 1260 godina tokom kojih je papskoj sili dozvoljeno da gazi Božju Reč.“ – The Spirit of Prophecy 4, 188.
„Ova 'četrdeset i dva meseca' isto kao i period 'za vreme i za vremena i za po vremena' (Danilo 7. poglavlje), predstavljaju tri i po godine ili 1260 dana – vreme u kojem je papska prevlast proganjala i tlačila Božji narod. Ovo vremensko razdoblje započelo je uspostavljanjem papstva 538. godine posle Hrista, a isteklo je godine 1798. U to vreme zarobljavanjem pape od strane francuske vojske, papska vlast je bila zaista smrtno ranjena i proročanstvo: 'Ko u ropstvo vodi, biće u ropstvo odveden' očevidno se ispunilo.“ – Velika borba, 387.
Sreda, 5. jul
4. TRI ZNAČAJNA DOGAĐAJA
a. Neposredno pre završetka proročkog perioda od 1260 godina (budući da je pravo progonstvo 'skraćeno'), koji znaci u prirodi su najavili skori Hristov ponovni dolazak? Matej 24:29,30; Marko 13:24-26; Otkrivenje 6:12,13.
b. Proučavajući pojedinačno ove događaje, po zapisu Nadahnuća i po istoriji, koji od njih se prvi odigrao? Otkrivenje 6:12.
„Kao ispunjenje ovog proročanstva (iz Otkrivenja 6), desio se godine 1755. najstrašniji zemljotres koji je u istoriji ikada zabeležen. Mada je najviše poznat pod imenom 'zemljotres u Lisabonu', on je zahvatio veći deo Evrope, Afrike i Amerike. Osetio se na Grenlandu, u zapadnoj Indiji i na ostrvu Maderi, u Švedskoj i Norveškoj, Velikoj Britaniji i Irskoj. Obuhvatio je površinu ništa manju od šest miliona kvadratnih kilometara.“ – Velika borba, 266.
c. Kako se ispunilo proročanstvo o suncu i mesecu? Marko 13:24.
„1260 dana, ili godina, istekli su godine 1798. Četvrt veka pre toga, progonstva su gotovo sasvim prestala. Posle ovog progonstva, prema Hristovim rečima, trebalo je da sunce 'pomrča'.“ – Velika borba, 268.
Devetnaesti maj, godine 1780. zabeležen je u istoriji kao 'mračan dan'. Od vremena Mojsijevog nije zabeleženo da je tama bila tako gusta, na tolikom prostranstvu i tako dugotrajna. Opis ovoga događaja, kako ga daju očevici, predstavlja samo odjek Gospodnjih reči... 'Sunce će se pretvoriti u tamu i mesec u krv, pre nego dođe veliki i strašni dan Gospodnji' (Joilo 2:31).“ – Velika borba, 270.
d. Na koji način se ispunilo proročanstvo o zvezdama? Marko 13:25; Otkrivenje 6:13.
„Ovo proročanstvo se ispunilo na upadljiv i neobičan način u velikom pljusku meteora 13. novembra 1833. godine. To je bio najveći i najčudesniji prizor padanja zvezda koji je u istoriji ikada zabeležen.“ – Velika borba, 292.
Četvrtak, 6. jul
5. DATI SA CILJEM DA IZVRŠE UTICAJ
a. Osim tri velika znaka u prirodi koje je Hristos prorekao kao znake svog dolaska, navedi još neke znake i objasni kako se oni brzo i u sve većoj meri ispunjavaju. Matej 24:6-12; Marko 13:7-9; Luka 21:9-11,25-27.
b. Čega treba da se setimo kad vidimo ove znake? Luka 17:26; Jeremija 8:11,12.
„Nesreće, zemljotresi, poplave, katastrofe na zemlji i moru će se umnožavati. Bog danas gleda na svet kao što ga je gledao u Nojevo vreme. On svoju vest danas šalje ljudima kao što ju je slao u danima Nojevim. U svetu se u današnje vreme ponavljaju zla prepotopnog sveta.“ – The Advocate, December 1, 1900.
c. Zašto možemo biti ohrabreni činjenicom da se proročanstva ispunjavaju? I Samuilova 12:16; I Petrova 2:9.
„Učenje o Hristovom dolasku je one koji su ga prihvatili probudilo, i oni su uvideli neophodnost pokajanja i poniznosti pred Bogom. Mnogi su se dugo kolebali između Hrista i sveta; ali sada su osetili da je vreme da zauzmu odlučan stav. 'Ono što je večno i neprolazno dobilo je u njihovim očima neuobičajenu stvarnost. Nebo im se približilo, a oni su se osećali krivi pred Bogom.' Hrišćani su živahnuli novim duhovnim životom. Osvojilo ih je osećanje da je vreme kratko i da ono što su dužni učiniti za svoje bližnje moraju učiniti što pre.“ – Velika borba, 298, 299.
Petak, 7. jul
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE
1. Zašto je Bog dozvolio da 70. godine bude uništen veličanstveni hram?
2. Zašto usamljenik koji je nagoveštavao propast Jerusalima nije bio pošteđen?
3. Kako znamo da je dan u proročkom periodu često jednak stvarnoj godini?
4. Navedi datume tri značajna znaka Hristovog skorog dolaska. 
5. Dok gledam kako se znaci ispunjavaju, kakav uticaj to treba da ima na mene?