Ljubazni! molim se Bogu da ti u svemu bude dobro, i da budeš zdrav, kao što je tvojoj duši dobro. (3 Jovanova 1:2)

1.lekcija Subota, 1. travnja 2017.

Stvoritelj i Njegovo stvorenje

„I reče Bog: Načinimo čovjeka na svoju sliku, nama slična, da bude gospodar ribama morskim i pticama nebeskim i stoci i svoj zemlji i svim gmazovima što gmižu po zemlji.“ Postanak 1:26.

„Pošto je stvorena Zemlja sa svim obiljem životinjskog i biljnog svijeta, izveden je na pozornicu čovjek – kruna Božjeg stvaranja, biće kojem je zemlja sa svim svojim sjajem i bila namijenjena.“ – Patrijarsi i proroci, str. 44.

Pročitati: Patrijarsi i proroci, str. 33–51.
Nedjelja 26. ožujka
1. RADOST STVARANJA
a. Kako Biblija opisuje sve što je Bog stvorio? Postanak 1:31.
„Kad je Zemlja izašla iz ruke svoga Stvoritelja, bila je savršeno lijepa. Površina joj je bila išarana gorjem, (...) divnim rijekama i lijepim jezerima (...) Gdje god bi se pogled zaustavio, divno grmlje i ljupko cvijeće dočekivali su ga s pozdravom (...) Cijela slika Zemlje nadilazila je po ljepoti svaki i najljepše uređeni park. Vojske anđela su s ushićenjem promatrale ovaj prizor i radovale se divnom Božjem djelu.“ – Patrijarsi i proroci, str. 44.
b. Što nas treba navesti da slavimo Boga? Psalam 139:14.
„Stvarni dokaz o živom Bogu nije samo u teoriji, nego u uvjerenju koje je Bog zapisao u našem srcu i obasjao i objasnio svojom Riječju. On se nalazi u živoj sili svojih stvorenih djela, ako se gledaju očima koje je prosvijetlio Sveti Duh.“ – Svjedočanstva, sv. 8, str. 351.
Ponedjeljak 27. ožujka
2. SVRHA NAŠEG SVIJETA
a. Što Biblija uči o podrijetlu svega stvorenog? Postanak 2:4; Kološanima 1:16.
„Gospodar svemira u svom dobrotvornom poduhvatu nije bio sam. On je imao Suradnika koji je mogao pravilno shvatiti Njegove namjere i zajedno se s Njim radovati što su stvorena bića učinjena sretnima (...)
Otac je djelovao preko Krista i kad je stvarao nebeska bića.“ – Patrijarsi i proroci, str. 34.
„Bog je rekao, i Njegovom je riječju stvoren ovaj materijalni svijet. Božje stvaranje riznica je dobara spremnih da za Njega odmah posluže za ono što Mu je ugodno.“ – Lift Him Up, str. 66.
b. S kojom namjerom je Bog stvorio svijet? Izaija 45:18; Otkrivenje 4:11.
„Bog je stvorio Zemlju da bude prebivalište svetih, sretnih bića. Ovaj cilj ostvarit će se kada obnovljena silom Božjom i oslobođena grijeha i jada ona postane vječni dom spašenih.“ – The Adventist Home, str. 540.
c. Kako su Adam i Eva stvoreni i kakav je plan Bog imao za njih? Postanak 1:26; Psalam 8:5,6.
„Stvoreni da budu ‚obličje i slava Božja‘ (1. Korinćanima 11:7), Adam i Eva primili su darove dostojne svog visokog određenja. Skladni i proporcionalni po obliku, pravilnih i lijepih crta lica, pojave koja je odisala zdravljem i zračila radošću i nadom, oni su svojom vanjštinom bili slični liku svog Stvoritelja. Ova sličnost nije se otkrivala samo u njihovoj fizičkoj prirodi. Svaka njihova duhovna i duševna sposobnost odražavala je Stvoriteljevu slavu. Obdareni visokim duševnim i duhovnim darovima, Adam i Eva bili su stvoreni ‚samo malo manji od anđela‘ (Hebrejima 2:7), kako bi mogli zapažati ne samo čudesa vidljivog svemira već i shvaćati svoje moralne odgovornosti i obaveze.“ – Odgoj, str. 20.
Utorak 28. ožujka
3. JAHVE, ISTINITI I ŽIVI BOG
a. Kako se Gospod, istiniti Bog, razlikuje od ostalih bogova? Jeremija 10:11,12.
„Na svakom listu šume i kamenu planine, na svakoj blistavoj zvijezdi, na zemlji, u zraku i na nebeskom svodu, za njih je bilo ispisano ime Božje. Poredak i sklad svega stvorenog govorili su im o beskonačnoj mudrosti i sili.“ – Patrijarsi i proroci, str. 51.
b. Zašto je Bog, iznad svega ostalog, dostojan naše potpune poslušnosti i poštovanja? Izaija 42:5; 45:5; Psalam 139:13,15,16.
„Vječni, živi i nedokučivi Jahve koji nema ni početka ni kraja, koji nije neko stvoreno biće, jedini je Izvor života i Stvoritelj svega stvorenog, Onaj koji sve održava – i samo se Njemu treba klanjati i obožavati Ga. Ljudima je zabranjeno bilo kome ili bilo čemu drugom dati prvo mjesto u svojoj naklonosti ili službi. Ako cijenimo i volimo bilo što drugo što na neki način vodi smanjivanju naše ljubavi prema Bogu ili ide nauštrb službe koju Mu dugujemo, tada već od toga stvaramo sebi drugog boga.“ – Patrijarsi i proroci, str. 305.
c. Što možemo naučiti iz stava koji anđeli imaju prema Bogu? Izaija 6:1-3; Psalam 96:8,4.
„Poniznost i strahopoštovanje trebaju krasiti ponašanje svih koji izlaze pred Boga. U ime Isusovo mi možemo izaći pred Njega s punim povjerenjem, ali Mu se ne smijemo približavati s drskom uobraženošću kao da je On ravan nama. Ima i takvih koji se velikom, svemoćnom i svetom Bogu, koji se nalazi u nedokučivoj svjetlosti obraćaju kao nekome sebi ravnom ili čak nižem od sebe. Ima ih koji se u svom ponašanju u Njegovom domu osjećaju slobodnijima nego što bi se usudili biti u prijemnoj prostoriji nekog zemaljskog vladara. Takvi bi morali imati na umu da se nalaze u prisutnosti Onoga kojem se klanjaju serafini i pred kim anđeli skrivaju svoja lica. Bogu pripada najveće poštovanje i svi koji zaista osjećaju Njegovu prisutnost, ponizno će se pred Njim pokloniti.“ – Patrijarsi i proroci, str. 252.
„Svaki muškarac i žena, istinski Isusov sljedbenik, pokazat će da ljubi Boga iznad svega drugog (...) Mi smo Njegova stvorenja, djelo Njegovih ruku i On s pravom zahtijeva poštovanje, čast i ljubav.“ – The Signs of the Times, March 4, 1897.
Srijeda 29. ožujka
4. BOG KOJI DAJE ŽIVOT
a. Kako je Bog darovao život prvom čovjeku? Postanak 2:7. S obzirom na svoju sposobnost da daje život, kako je Bog opisan? Psalam 36:9.
„Kad je Bog stvorio čovjeka po svome obličju, ljudski oblik bio je savršen u svim svojim pojedinostima, ali nije imao života. Tada je Bog, kao osoba koja postoji sama po sebi, u oblikovano tijelo čovjeka udahnuo dah života i čovjek je postao živo, razumom obdareno biće.“ – Zdravlje i sreća, str. 415.
„Svaki dah, svaki otkucaj srca, aktivnost svakog živca i mišića u ljudskom organizmu predstavljaju neprekidni dokaz o sili uvijek prisutnog Boga.“ – Zdravlje i sreća, str. 417.
b. Što je Abraham vjerovao po pitanju Božje sposobnosti da povrati život? Hebrejima 11:19.
„Kada su (otac i sin) stigli na mjesto koje mu je Bog pokazao, Abraham je podigao oltar i stavio na njega drva, pripremivši sve za žrtvu. Zatim je kazao Izaku da ga po Božjoj zapovijedi treba prinijeti na žrtvu paljenicu. Ponovio mu je obećanje koje mu je Bog nekoliko puta dao, da će preko Izaka od njega nastati veliki narod i da će Bog, iako je izdao zapovijed da ga prinese na žrtvu, ipak preko njega ispuniti svoje obećanje.“ – The Story of Redemption, str. 82.
c. Kako će se ova sila ispoljiti u budućnosti? Rimljanima 8:11; 1 Korinćanima 15:51-54.
„Zemlja se strašno trese dok glas Sina Božjeg poziva usnule svete da izađu iz svojih grobova. Oni se odazivaju pozivu i izlaze zaodjeveni slavom besmrtnosti (...) Tada živi sveti zajedno s uskrslima podižu svoj glas i dugo i zanosno kliču u slavu pobjede. Vjernici čija su tijela položena u grob sa znacima bolesti i smrti, izlaze iz groba u snazi i zdravlju besmrtnosti. Živi sveti preobražavaju se ‚odjednom, u tren oka‘ i zajedno s uskrslima uznose se u zrak, ususret svome Gospodu.“ – Rani spisi, str. 287.
Četvrtak 30. ožujka
5. STVORENI KAO DIO BOŽJE OBITELJI
a. Kako je opisan Adamov odnos s Bogom? Postanak 1:27; Luka 3:38. Kakva je bila njegova priroda prije pada?
„Čovjeku je bilo dodijeljeno da bude slika Božja, i po vanjskom izgledu i po karakteru. Jedino je Krist ‚sjajnost slave‘ (Hebrejima 1:3) bića Očeva, dok je čovjek stvoren prema uzoru Božjeg obličja. Njegova priroda bila je u potpunom skladu s Božjom voljom. Njegov um bio je u stanju shvatiti ono što je božansko. Sklonosti su mu bile čiste; razum je vladao njegovim prohtjevima i strastima. Osjećao je sreću i svetinju u tome što je na sebi nosio Božji lik i potpuno se pokoravao Njegovoj volji.
Kad je izašao iz ruke svoga Stvoritelja, Adam je bio visoka stasa i savršenih proporcija. Lice mu je bilo obliveno rumenilom zdravlja i ozareno svjetlošću života i radosti. Visinom svog rasta daleko je nadilazio ljude koji danas žive na zemlji. Eva je bila nešto niža, ali ipak veličanstveno stasita i vrlo lijepa.“ – Patrijarsi i proroci, str.45.
b. Kakvu slobodu Bog daje svakoj duši? Rimljanima 14:12,5 (posljednji dio).
„Budući da je zakon ljubavi osnova Božje vladavine, sreća svih razumom obdarenih bića ovisi o njihovoj potpunoj suglasnosti s Njegovim velikim načelima pravde. Bog želi da Mu sva Njegova stvorenja služe iz ljubavi – da njihova služba proistječe iz poštovanja prema Njegovom karakteru. Njemu nije po volji iznuđena poslušnost, stoga svima daje slobodu volje kako bi mu mogli služiti dragovoljno.“ – Patrijarsi i proroci, str. 34.
Petak 31. ožujka
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:
1. Kako dublje razumijevanje Boga utječe na naš odnos s Njim?
2. Koja je bila Božja namjera u stvaranju?
3. Kako će nam poslušnost Bogu i Njegovoj volji pomoći da Ga poštujemo?
4. Kako naše samo postojanje ovisi o Jahvi?
5. Zašto nam je Bog podario slobodu izbora u našem odnosu s Njim?

Lekcija 2
Subota, 8. april 2017.


Isus Hristos: Naš Uzor
„Ja vam dadoh ugled da i vi tako činite kao što ja vama učinih.“ – Jovan 13:15.
„Neizreciva ljubav prema Bogu, revnost za Njegovu slavu i ljubav prema palim ljudima dovele su Isusa na zemlju da strada i umre. To je bila sila koja je upravljala Njegovim životom. On nas poziva da usvojimo to načelo.“ – Želja vekova, 312.


Predlažemo da pročitate: Želja vekova, 51-56, 413-418.
Nedelja, 2. april
1. ISUS KAO ČOVEK
a. Koje kvalitete je Isus ispoljio dok je živeo na zemlji? Filibljanima 2:8; Luka 22:42.
„Nežan, saosećajan, pun saučešća, imajući uvek na umu dobro drugih, On (Hristos) nam je predstavio Božji karakter i bio stalno u službi Boga i čoveka... Kakav je Isus bio kao čovek, Bog želi da budu i Njegovi sledbenici. U Njegovoj snazi, mi treba da živimo neporočnim i plemenitim životom kojim je živeo Spasitelj.“ – Sinovi i kćeri Božje, 19.
b. Na šta je Hristos obraćao najviše pažnje, u svom životu na zemlji? Jovan 17:4; 4:34; Psalam 40:8.
„(Hristos) je podneo sva iskušenja kojima smo mi izloženi. I za sebe nije upotrebio nikakvu silu kojom se mi ne bismo mogli slobodno koristiti. Kao čovek, On je bio izložen iskušenju i savladao ga je snagom koju Mu je dao Bog. On kaže: 'Hoću činiti volju Tvoju, Bože moj, i zakon je Tvoj meni u srcu' (Psalam 40:8). Čineći dobro i isceljujući one koje je sotona ucvelio, On je jasno pokazao ljudima karakter zakona Božjeg i prirodu svoje službe. Njegov život svedoči o tome da smo i mi u mogućnosti da se pokorimo zakonu Božjem.“ – Želja vekova, 11, 12.
Ponedeljak, 3. april
2. BOG NA PRVOM MESTU
a. Šta treba da bude prioritet u našem životu? Matej 6:33; I Solunjanima 2:11,12.
„Jaram koji nas upreže u službu jeste zakon Božji. Veliki zakon ljubavi otkriven u Edemu, objavljen na Sinaju i u novom zavetu zapisan u srcu jeste ono što ljudske radnike vezuje za volju Božju... 'Ja siđoh s neba ne da činim volju svoju, nego volju Oca koji me posla' (Jovan 6:38)...
„(Hristos) nas poziva da prvo tražimo carstvo Božje i Njegovu pravdu, a zatim obećava da će nam se dati sve što nam je potrebno za ovaj život.“ – Želja vekova, 311, 312.
b. Šta nam je potrebno da bismo u potpunosti sledili Boga? Jeremija 29:13; Luka 14:33; Galatima 2:20.
„Tražite Gospoda svim svojim srcem...Željne duše, iskreno plačite za Bogom. Borite se s nebeskim silama sve dok ne postignete pobedu. Stavite celo svoje biće u Gospodnje ruke — dušu, telo i duh i odlučite da ćete biti Njegovo milo, posvećeno oruđe pokretano Njegovom voljom, usmeravano Njegovim umom, nadahnuto Njegovim Duhom.” – Our High Calling, 131.
c. Šta će uslediti kao pozitivan rezultat naše duboke povezanosti sa Bogom i potpunog predanja Njemu? Isaija 26:3; Matej 5:16.
„Oni koji verom drže Hrista za Njegovu reč i poveravaju svoju dušu Njegovom staranju i svoj život Njegovom rukovodstvu naći će mir i spokoj. Kad ih Isus obraduje svojim prisustvom, ništa ih na svetu ne može rastužiti. U savršenom povinovanju je i savršen mir... Može nam naš život izgledati vrlo zamršen, ali ako se poverimo brizi Sveznajućeg, On će urediti život i karakter tako da budu na Njegovu slavu.“ – Želja vekova, 313, 314.
Utorak, 4. april
3. ŽIVOT ODANE SLUŽBE
a. Koja su dva osnovna načela hrišćanstva? Matej 22:36-40. Kako treba da ispoljimo ljubav prema našim bližnjima? Luka 10:29-37.
„U priči o milostivom Samarjaninu, Hristos je otkrio prirodu istinske vere. On je praktično pokazao da se vera ne sastoji ni u kakvom sistemu, propisanom načelima ili obredima, nego u delima ljubavi, u velikodušnom pomaganju drugima, u istinskoj dobroti...
„Na osnovu poslušnosti prema celokupnom zakonu određuje se čoveku sudbina. Najviša ljubav prema Bogu i nesebična ljubav prema čoveku – to su načela kojih se moramo pridržavati u životu.“ – Želja vekova, 482, 483.
b. Šta treba da bude osnova našeg života posvećenog službi svetu? I Jovanova 4:11,12; 3:16-18.
„Postupke onoga ko je hrišćanin u svakom pogledu pokreće njegova duboka ljubav prema Učitelju. I upravo iz tog korena – iz ljubavi prema Hristu izrasta i njegovo nesebično interesovanje za svoju braću. Ljubav... osvetljava lice, ublažuje glas; oplemenjuje i uzdiže celo biće.“ – Zdravlje i sreća, 437.
c. U čemu se sastojala Isusovog životna misija? Luka 19:10.
„Od svojih najranijih godina posvetio se (Isus) samo jednom cilju; živeo je da bi blagosiljao druge.“ – Želja vekova, 51.
„Isus se trudio da olakša nevolje svakog patnika koga je video. Mogao je dati malo novaca, ali se često odricao hrane da bi pomogao onima koji su bili u većoj nevolji od Njega... Bio je pažljiv prema ljudima, što (Njegova braća) nisu hteli da budu. Kada bi bili grubi prema jadnim i prezrenim bićima, Isus je tražio baš takve i upućivao im je reči ohrabrenja. Onima koji su bili u teškom položaju On bi pružio čašu sveže vode i mirno bi stavio u njihove ruke svoj sopstveni obed. Kad je ublažavao njihove patnje, istine koje je propovedao bile su povezivane sa Njegovim milosrđem i time čvrsto ukorenjene u njihovom pamćenju.“ – Želja vekova, 69.
Sreda, 5. april
4. RAD NA ZADOVOLJENJU DUHOVNIH POTREBA DRUGIH LJUDI
a. Koja karakterna crta nam je potrebna da bismo svedočili drugima kao što je to činio Isus? Filibljanima 2:5-8; Luka 22:26; Matej 23:11,12.
„Svojim životom i svojim učenjem Hristos je dao savršeni primer nesebične službe koja svoje poreklo ima u Bogu. On ne živi samo za sebe. Stvarajući i održavajući u životu sve što je stvorio, On neprekidno služi drugima. 'On zapoveda svom suncu, te obasjava i zle i dobre, i daje dažd pravednima i nepravednima' (Matej 5:45). Taj ideal službe Bog je poverio svome Sinu. Isusu je bilo dato da stoji na čelu roda ljudskog, kako bi ličnim primerom pokazao šta znači služiti drugima. Zakon službe bio je zakon Njegovog života. Služio je svima, svakom je pružao pomoć i utehu. Tako je bio živo oličenje zakona Božjeg, i ličnim primerom pokazao kako se treba pokoravati zakonu.“ – Želja vekova, 628.
b. Koju grupu ljudi je Isus naročito ohrabrivao da dođu k Njemu i zatraže pomoć? Marko 10:13-16.
„U deci koja su dolazila s Njime u dodir, Isus je video ljude i žene koji treba da postanu naslednici Njegove milosti i podanici Njegovog carstva... On, Veličanstvo neba, nije se ustezao da odgovara na njihova pitanja, i da uprosti svoja učenja da bi bila shvatljiva njihovom detinjem umu. Posejao je u njihov duh seme istine, koje će proklijati posle mnogo godina i doneti plod za večni život.“ – Želja vekova, 497.
c. Sa kim još Isus želi da radimo? Luka 5:32.
„(Iskupitelj) je došao da predstavi Oca kroz poruku nade i spasenja za naš svet. Nije bio samoživ, nije vodio računa o svojoj udobnosti i zadovoljstvu, nije popuštao kušanjima; pristao je da umre kako bi grešan čovek mogao biti otkupljen i kako bi mogao večno živeti na mestu koje Mu je On pripravio. Njegova služba bila je poučavati duše koje su umirale zbog tereta svojih greha.
“Hristos dodeljuje ovaj zadatak svakoj duši koju je otkupio.” – Lift Him Up, 208.
Četvrtak, 6. april
5. BOG RADI KROZ NAS
a. Šta je predstavljalo izvor Isusove moći? Jovan 14:10.
„Ako, dakle Hristos boravi u našem srcu, On će delovati u nama 'da hoćemo i učinimo kao što Mu je ugodno' (Filibljanima 2:13). I mi ćemo raditi kao što je i On radio, ispoljavaćemo isti duh. I tako, ljubeći Ga i ostajući u Njemu, mi ćemo 'u svemu uzrasti u Onome koji je glava, a to je Hristos' (Efescima 4:15).“ – Put Hristu, 68-.
b. Kako i mi možemo steći ovo iskustvo, i kakv rezultat će biti vidljiv? Jovan 15:7.
„'Ako ostanete u meni i reči moje u vama ostanu, šta god hoćete ištite, i biće vam’ (Jovan 15:7). Kad se molite, pozovite se na ovo obećanje. Naša je prednost da Mu možemo pristupiti sa svetom odlučnošću. Ako iskreno zatražimo da nas obasja Njegova svetlost, On će čuti i odgovoriti nam. Ali mi moramo živeti u skladu sasvojim molitvama. Ako živimo u suprotnosti s njima, one su uzaludne.“ – Child Guidance, 499.
„Budi siguran da će Hristos biti u tebi ako Mu u poniznosti i skrušenosti predaš svoje srce. Bog prihvata samo ponizne i skrušene u srcu. Nebo je zaista vredno doživotnih i istrajnih napora; da, zbog toga je vredno ostaviti sve na ovom svetu. Bog će ti rado pomoći u tvojim naporima ako tvoje težnje i stremljenja budu samo u Njemu.“ – IV Svedočanstvo, 244.
Petak, 7. april
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Kako je Isus predstavljao Božji karakter dok je živeo na ovoj zemlji? 
2. Kako možemo naći mir i odmor koje samo Bog može dati?
3. Na šta će nas nagoniti Božja ljubav, i kako će se ta ljubav ispoljavati?
4. Šta je Isus video u deci koju su Mu dovodili, i kako se ophodio prema njima?
5. Šta znači 'živeti u skladu sa našim molitvama'?

Lekcija 3
Subota, 15. april 2017.


Sveti Duh – Naš božanski Vodič
„I uši će tvoje slušati reč iza tebe gde govori: To je put, idite njim, ako biste svrnuli nadesno ili nalevo.“ – Isaija 30:21.
„Božanstvo je bilo pokrenuto sažaljenjem prema ljudskom rodu, pa su se Otac, Sin i Sveti Duh svesrdno posvetili ostvarenju plana iskupljenja.“ – God's Amazing Grace, 190.


Predlažemo da pročitate: Dela apostola, 35-41; Our High Calling, 150-154.
Nedelja, 9. april
1. TREĆE LICE BOŽANSTVA
a. Kako znamo da Sveti Duh poseduje ličnost? 1 Korinćanima 2:11; Rimljanima 8:16,26.
„Sveti Duh ima svoju ličnost; u protivnom, On ne bi mogao da svedoči našem duhu i s našim duhom da smo deca Božja. On mora da bude i božanska ličnost, jer inače ne bi mogao da ispituje tajne koje su sakrivene u Božjem srcu.
„Potrebno je da shvatimo da Sveti Duh, koji je ličnost kao što je Bog ličnost, hoda po ovom tlu.“ – Evangelizam, 464.
b. U koja tri imena treba krštavati, i zašto? Matej 28:19.
„Postoje tri žive ličnosti božanskog Trojstva; u ime te tri velike sile – Oca, Sina i Svetoga Duha – krštavaju se oni koji primaju Hrista živom verom; a te sile će sa poslušnim podanicima Neba sarađivati u njihovim naporima da žive novim životom u Hristu.“ – Evangelizam, 463.
Ponedeljak, 10. april
2. NEBESKI UČITELJ
a. Kako se još naziva Sveti Duh u Bibliji, i šta On čini za nas? Jovan 14:16,26.
„Utešitelj se naziva 'Duh istine'. Njegov zadatak je u tome da otkrije i razjasni istinu. On prvo boravi u srcu i u duši kao Duh istine, i na taj način postaje utešitelj. Istina donosi utehu i mir, ali se pravi mir i uteha ne mogu naći u laži. Posredstvom lažnih teorija i tradicija sotona stiče vlast nad dušama mnogih. Upućujući ljude na lažne ideale, on izopačuje karakter. Međutim, Sveti Duh govori duši kroz Svete spise i utiskuje istinu u srce. Na taj način On razobličuje zabludu i izgoni je iz duše. Duhom istine, koji deluje preko pisane Božje reči, Hristos potčinjava sebi svoje izabrane.“ – Želja vekova, 650.
b. Na koji način nam je Sveti Duh takođe i vodič? Jovan 16:13.
„Ako se ljudi žele potčiniti Njegovoj sili Duh će izvršiti posvećenje celog bića. Duh će utisnuti u dušu čoveka ono što je božansko. Njegovom silom će put života postati tako jasan da niko ne mora zalutati.“ – Dela apostola, 39.
„Kako onda ozbiljno treba mi da se molimo da Onaj koji 'ispituje sve dubine Božje' i čija je služba da Božji narod podseća na sve što je Bog rekao i da ga upućuje na svaku istinu, bude sa nama u istraživanju Njegove svete Reči.“ – Svedočanstva za propovednike, 89.
c. Koji je jedan od načina na koji Sveti Duh utiskuje istinu u naš um? Luka 24:32.
„Obećani Sveti Duh, kojega je Hristos poslao pošto se vazneo Ocu, neprestano deluje kako biusmerio pažnju na veliku svečanu žrtvu prinesenu na krstu na Golgoti, da svetu razotkrije Božju ljubav prema čoveku, da rastumači osvedočenoj duši dragocene istine Pisma.“ – Reflecting Christ, 132.
Utorak, 11. april
3. FAKTOR KOJI DOVODI DO PREPORODA
a. Opiši delovanje Duha. Jovan 3:8.
„Iako Božjeg Duha ne možemo da vidimo, mi ipak znamo da On svojim uticajem osvedočava i obraća ljude koji su bili mrtvi u prestupima i gresima. Oni koji su bili lakomisleni i svojeglavi, postaju ozbiljni. Okoreli se kaju zbog svojih greha, a oni koji nisu imali vere, sada veruju. Kockari, pijanice, razuzdani, postaju pouzdani, trezveni i čisti. Buntovni i tvrdoglavi postaju blagi i slični Hristu. Kad vidimo ove promene u karakteru, možemo biti sigurni da je Božja sila koja obraća srca preobrazila celog čoveka. Svetoga Duha nismo videli, ali smo videli dokaz njegovog delovanja na promenjenom karakteru onih koji su bili tvrdovrati i okoreli grešnici. Kao što vetar svojom snagom udara visoko drveće i obara ga, tako i Sveti Duh radi na ljudskim srcima. Nijedan smrtan čovek ne može da opiše Božje delovanje.“ – Evangelizam, 219.
b. Kako će Duh delovati na srce? Jovan 16:8.
„Istina će probuditi savest i promeniti život samo ako do srca dopre posredstvom Svetog Duha. Propovednik može biti u stanju da citate iz Reči Božje izlaže napamet, on može biti dobro upoznat sa svim njenim zahtevima i obećanjima; ipak njegovo sejanje jevanđeljskog semena neće uroditi plodom ako ovo seme nije oživljeno rosom nebeskom. Bez sadejstva Duha Božjeg nikakvo obrazovanje ni sposobnosti, ma kako veliki bili, ne mogu postati uspešni kanali svetlosti.“ – Sluge Jevanđelja, 257.
„Ko će osim Svetoga Duha objaviti umu moralna merila pravednosti i osvedočiti čoveka u njegovu grešnost, izazvati u njemu žalost koja je po Bogu i koja donosi za spasenje pokajanje za koje se nikada ne kaje i dovodi do pokajanja za koje se nije potrebno kajati, pokajanja koje podstiče veru u Onoga koji jedini može da spase od svakoga greha?“ – Reflecting Christ, 132.
„Od kakve bi nam koristi bilo to što se jedinorodni Božji Sin ponizio, izdržao iskušenjalukavog neprijatelja, sukobljavao se sa njim tokom celokupnog života na zemlji i umro, Pravednik za nepravednike da čovečanstvo ne bi stradalo, da nije bilo Svetoga Duha kao stalne, delotvorne i obnoviteljske sile koja je učinila da se u svakom pojedinačnom slučaju ostvari ono što je Otkupitelj sveta postigao?“ – Selected Messages 3, 137.
Sreda, 12. april
4. DELOVANJE DUHA NA SRCE
a. Kako nas Sveti Duh navodi da činimo ono što je ispravno? Isaija 30:21.
„Ko čini volju Božju, ko ide putem koji je Bog odredio, taj se ne može spotaći i pasti. Svetlost Duha Božjeg koji ga vodi omogućuje takvom čoveku da jasno shvati svoju dužnost i vodi ga pravo do završetka njegovog dela.“ – Želja vekova, 509.
„Ali oni koji žele da budu odani Hristu slušaće glas koji kaže: 'To je put, idite njim' (Isaija 30:21). Oni će odlučiti da pođu putem pravednosti, iako je njime teže ići i bolnije ga je slediti, nego put sopstvenog srca.“ – That I May Know Him, 251.
b. Kako nam Duh pomaže u našim slabostima? Rimljanima 8:26. 
„Hristos kao naš Posrednik, i Sveti Duh stalno se zalažu za čoveka, ali Duh Sveti ne posreduje tako kao što to čini Hristos koji se poziva na sopstvenu krv, prolivenu od postanja sveta. Duh Sveti deluje na srca, podstičući nas na molitvu, kajanje i odavanje slave i hvale Bogu. Zahvalnost koja dolazi s naših usana rezultat je delovanja Svetog Duha koji je, dotakavši strune svetih uspomena u našoj duši, izazvao muziku srca.“ – Komentari biblijskih tekstova, 648.
c. Koju ulogu ima Sveti Duh u našem obraćenju? Jezekilj 36:25-27.
„Ljudi mogu da budu članovi Crkve, naizgled mogu i da rade vredno, da iz godine u godinu obavljaju svoje dužnosti a da ipak budu neobraćeni... Ali, kada se istina kao istina primi u srce, ona prožima savest, zaokuplja dušu svojim čistim načelima. Sveti Duh je stavlja u srce, otkriva njenu lepotu umu, tako da se njena preobražavajuća sila može ispoljiti u karakteru.“ – Reflecting Christ, 217.
Četvrtak, 13. april
5. NEMA OSUDE
a. Šta je zapisano o našem položaju pred Bogom kada nas vodi Njegov Sveti Duh? Rimljanima 8:1.
„Odsada više ne pripadate sebi; za vas je plaćena visoka cena. 'Znajući da se propadljivim srebrom ili zlatom ne iskupiste... Nego skupocenom krvlju Hrista, kao bezazlenog i prečistog jagnjeta' (I Petrova 1:18,19). Samim time što ste zaista poverovali Bogu, Sveti Duh je u vašem srcu začeo novi život. Sada ste kao deca rođena u Božjoj porodici, i Bog vas voli kao što voli svoga Sina.
Sada, kad ste se predali Hristu, nemojte se okretati natrag, ne udaljujte se od Njega, nego iz dana u dan govorite: 'Ja sam Hristov; u potpunosti sam se predao Njemu.' U molitvi usrdno tražite da vas obdari svojim Duhom i održi vas svojom milošću. Na isti način kao što ste se predali Bogu i poverovali Mu da biste postali Njegova deca, tako i živite u Njemu. Apostol kaže: 'Kako dakle primiste Hrista Isusa Gospoda onako živite u Njemu' (Kološanima 2:6).“ – Put Hristu, 46, 47.
b. Koliko će prisna tada biti naša veza sa Isusom? Matej 10:20.
„S Hristom koji će delovati u vama, vi ćete ispoljavati isti duh i činiti ista dobra dela kao i On – dela pravde i poslušnosti...
„Jedina osnova naše nade je Hristova pravda koja nam je pripisana, i ono što Njegov Duh čini u nama i kroz nas.“ – Put Hristu, 57.
Petak, 14. april
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. U kakvom je odnosu Sveti Duh sa Ocem i Sinom?
2. Kako Sveti Duh radi da utisne istinu u um?
3. Kako znamo da Sveti Duh deluje u nečijem životu?
4. Kako Sveti Duh posreduje za nas?
5. Kad Sveti Duh započne novi život u srcu, šta ćemo biti navedeni da činimo svakoga dana?

Lekcija 4
Subota, 22. april 2017.


Hoditi lično sa Bogom
„Ispitajte i vidite kako je dobar Gospod; blago čoveku koji se uzda u Nj.“ – Psalam 34:8.
„Bog želi da obnovi svoj lik u tebi. Veruj da je On tvoj Pomoćnik. Donesi odluku da se upoznaš sa Njim. Dok Mu se budeš približavao u priznanju i pokajanju, On će se tebi približiti u milosti i praštanju.“ – The Review and Herald, February 15, 1912.


Predlažemo da pročitate: Vaspitanje, 226-233.
Nedelja, 16. april
1. PROMENA SRCA
a. Kakvo je naše prirodno srce, i šta Bog želi da nam da u zamenu za njega? Jeremija 17:9; Jezekilj 36:26.
„Kada govori o novom srcu, Isus misli na um, na život, na celo biće. Doživeti promenu srca znači uskratiti svetu svoju naklonost i povezati se sa Hristom. Imati novo srce znači imati novi um, nove ciljeve, nove pobude. Po čemu se prepoznaje novo srce? Po promenjenom načinu života! Po tome što svakodnevno, iz sata u sat, umiremo sebičnosti i oholosti.“ – God's Amazing Grace, 100.
b. Koje iskustvo Bog želi da steknemo nakon što dobijemo novo srce? Jov 22:21; Jeremija 24:7.
„Ma kojom se granom istraživanja bavili u iskrenoj nameri da doznamo istinu, dolazimo u dodir s nevidljivim, moćnim Umom koji deluje u svemu i kroz sve. Čovekov um tako dolazi u vezu sa umom Božjim, ograničeni s Neograničenim. Uticaj takve veze na telo, um i dušu nije moguće proceniti.
„Upravo u takvoj povezanosti nalazi se najuzvišenije vaspitanje.“ – Moj život danas, 289.
Ponedeljak, 17. april
2. VEROVATI BOGU KAO NAŠEM OCU
a. Koji primeri iz Biblije nam pokazuju šta znači potpuno poverenje? Luka 23:46; 1 Mojsijeva 22:7-9.
„Usred strašne tame, prividno napušten od Boga, Hristos je ispio poslednje kapi iz čaše ljudskih patnji. U tim užasnim trenucima On se oslanjao na dokaze koje Mu je Otac ranije dao o tome da Ga prihvata. On je poznavao karakter svoga Oca. Shvatao je Njegovu pravdu, milost, i Njegovu veliku ljubav. Verom se oslanjao na Boga, koga je uvek sa radošću slušao. I kad se pokorno predao u ruke Božje, nestalo je onog osećanja da je izgubio naklonost Očevu. Zahvaljujući veri Hristos je postao Pobednik.“ – Želja vekova, 739.
b. Šta poverenje u Boga još uključuje? Priče 3:5,6.
„Ako se oslonite samo na svoj razum, braćo moja, i ako kroz svet idete samo svojim putem, požnjećete žalost i razočaranja. Uzdajte se u Gospoda svim svojim srcem, i On će mudro voditi vaše korake i vaši interesi i u ovom i u budućem svetu biće sigurni.“ – V Svedočanstvo, 403.
c. Kome smo po prirodi skloni da verujemo, i kakav nam savet u vezi sa tim Bog daje? Psalam 118:8,9; Priče 29:25. 
„Ma kakav položaj da zauzimamo u životu, ma kakvo bilo naše zanimanje, moramo biti dovoljno ponizni da osećamo koliko nam je potrebna stalna pomoć; moramo se bezuslovno osloniti na učenja Božje Reči, prihvatajući u svemu Njegovo proviđenje, i verno izlivati svoju dušu u molitvi.“ – V Svedočanstvo, 403.
„Svaki pojedinac u usrdnoj molitvi mora tražiti da razume Reč Božju za sebe lično, i zatim da je izvršuje... Sva vaša bremena, javna i tajna, donesite pred Boga i čekajte na Njega. Tada ćete imati lično iskustvo, uverenje o Njegovoj prisutnosti i spremnosti da čuje vašu molitvu za mudrost i upute, i to će vam uliti sigurnost i poverenje u Gospodnju spremnost da vam pomogne u vašim nedoumicama.“ – This Day With God, 82.
Utorak, 18. april
3. PROVODITI VREME UZ BOŽJU REČ
a. Kakvo iskustvo Bog želi da steknemo kroz lično proučavanje Biblije? Jeremija 15:16; Psalam 34:8.
„Duh Božji će oživeti svaku sposobnost duše koja se hrani hlebom života.“ – VI Svedočanstvo, 97.
„Svako treba da prisvoji blagoslove za svoju dušu ili neće biti nahranjen... Vi znate da se nećete nasititi promatra¬jući obilato postavljen sto ili druge kako jedu. Gladovali bismo ako ne bismo uzimali telesnu hranu; isto ćemo tako izgubiti našu duhovnu snagu i vitalnost ako se ne hranimo duhovnim hlebom...“
„Oni koji jedu i apsorbuju Njegovu Reč dopuštajući da ona prožima svako delo i svaku karakternu osobinu, jačaju u Božjoj snazi. To duši daje besmrtnu krepost usavr¬šavajući iskustvo i donoseći radost koja večno ostaje.“ – The Faith I Live By, 22. 
b. Šta prvo moramo učiniti kako bismo mogli drugima govoriti o Božjim veličanstvenim delima? Psalam 119:27.
c. Koji blagoslovi će se takođe izliti na nas dok budemo provodili vreme u proučavanju Božje Reči? Psalam 17:4; 119:11,93; Rimljanima 10:17.
„Sveti Duh se najradije obraća mladima otvarajući im riznicu bogatstva i lepote Reči Božje. Tada dragocena obećanja izgovorena glasom Velikog Učitelja obuzimaju njihova osećanja i oživljavaju im dušu duhovnom snagom božanskog porekla. Um se na taj način razvija u poznanju onoga što je božansko i postaje snažna barikada protiv iskušenja.
„Reči istine dobijaju u značaju a njihovo značenje poprima širinu i potpunost o kojoj nismo ni sanjali. Lepota i bogatstvo Reči Božje imaće preobražujući uticaj na um i karakter. Svetlost nebeske ljubavi padaće na srce kao božansko nadahnuće.“ – Hristove očigledne pouke, 106.
„Srce koje se obogati poznanjem dragocenih istina Reči Božje naoružano je za borbu protiv sotoninih kušanja, protiv nečistih misli i nesvetih postupaka.“ – Moj život danas, 32.
Sreda, 19. april
4. RAZGOVARATI SA BOGOM
a. Šta nikada ne smemo zaboraviti kad upućujemo svoje molitve Bogu? Filibljanima 4:6.
„'I veseli se svakim dobrom koje ti da Gospod Bog tvoj' (V Mojsijeva 26:11). Bogu treba izricati zahvalnost i slavljenje za zemaljske blagoslove i sve ugodnosti koje nam daje. Bog želi da Ga svaka porodica koju priprema za boravak u večnim nebeskim stanovima slavi zbog bogate riznice Njegove milosti.“ – Child Guidance, 148.
„Naš verski život će uvek biti svež samo onda ako Hrista stalno imamo pred očima, odajući Mu hvalu i slavu iz sveg srca. Naša molitva će poprimiti oblik razgovora sa Bogom koji ćemo voditi kao sa najpouzdanijim prijateljem. On će nam lično otkrivati svoje tajne. Često će nam se pojavljivati slatko i radosno osećanje o Isusovom prisustvu.“ – Hristove očigledne pouke, 104.
b. Kako je Hristos razgovarao sa Ocem dok je bio na zemlji? Luka 6:12.
„Spasitelj je bio neumoran radnik. On svoj rad nije merio satima. Svoje vreme, svoje srce i sve svoje snage, On je posvetio zalaganju za dobrobit čovečanstva. Čitave dane je posvećivao radu, a čitave noći provodio u molitvi, kako bi se okrepio i spremno susreo podmuklog neprijatelja i celokupno njegovo obmanjivačko delovanje, kako bi se ojačao za rad na delu uzdizanja i preobražaja čovečanstva.“ – IX Svedočanstvo, 41.
c. Koliko često treba da se molimo? Psalam 5:3; 55:17; 1 Solunjanima 5:17.
„Da bismo izgradili karakter koji će Bog odobriti, potrebno je da steknemo dobre navike u verskom životu. Molitva je isto toliko potrebna za rastenje u milosti i za duhovni život koliko je hrana potrebna za telesno zdravlje. Naviknimo se da često podižemo svoje misli k Bogu u molitvi. Ako misao luta, vratimo je natrag. Istrajni napori će to olakšati.“ – Poruka mladim hrišćanima, 74.
Četvrtak, 20. april
5. KADA BOG USLIŠAVA MOLITVE?
a. Pod kojim uslovima Bog čuje molitve i odgovara na njih? Isaija 57:15; Matej 21:22.
„Molitva je nebom određeno sredstvo uspeha u borbi protiv greha i u razvoju hrišćanskog karaktera. Božanski uticaj koji se javlja kao odgovor na molitvu upućenu u veri, ostvaruje u duši molitelja sve ono za šta se moli. Možemo se moliti za oproštaj greha, za dar Svetog Duha, za narav sličnu Hristovoj, za mudrost i snagu da vršimo Njegovo delo, za svaki dar koji je obećao, jer Njegovo obećanje glasi: 'Ištite i primićete.'“ – Dela apostola, 425.
„Tražite od Boga da vam učini ono što vi ne možete učiniti za sebe. Kažite Isusu sve. Otkrijte Mu tajne svoga srca; Njegov pogled ispituje najskrivenije dubine duše i čita vaše misli kao otvorenu knjigu. Ako ste tražili ono što je potrebno za dobro vaše duše, verujte da ćete primiti, i dobićete.“ – Temelji srećnoga doma, 244.
b. Kada jedino Bog ne čuje naše molitve? Psalam 66:18. 
„Namerno činiti neki greh, znači ućutkavati glas Duha i odvajati dušu od Boga... Bog poštuje samo one koji Njega poštuju.“ – Poruka mladim hrišćanima, 74.
Petak, 21. april
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Šta znači imati novo srce?
2. Kako je Isus pokazao poverenje u svog Oca, čak i kada Ga je tištilo osećanje da je izgubio Njegovu naklonost?
3. Kada svoj um budemo hranili Božjom Rečju, kakvo će biti naše hrišćansko iskustvo?
4. Kako naše molitve mogu postati razgovori sa Bogom?
5. Šta sve možemo reći Bogu u molitvi, i kako to utiče na našu vezu sa Njim?

Lekcija 5
Subota, 29. april 2017.


Živeti po zlatnom pravilu
„Sve dakle što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima.“ – Matej 7:12.
„Ovo zlatno pravilo je osnov svake istinske ljubaznosti, a njegov najverniji prikaz nalazimo u Isusovom životu i karakteru.“ – Misli sa Gore blaženstva, 94.


Predlažemo da pročitate: 2 Svedočanstvo, 144-147.
Nedelja, 23. april
1. DEFINICIJA ZLATNOG PRAVILA
a. Šta je „zlatno pravilo“? Matej 7:12.
„Jevreji su neprestano mislili samo na ono što treba da prime, a glavna briga im je bila da sebi obezbede vlast, poštovanje i ukazivanje počasti što im je, po njihovom mišljenju, i pripadalo. Ali Hristos uči da se ne brinemo o tome koliko ćemo primiti, već koliko možemo dati. Merilo naših dužnosti u odnosu na druge je ono što smatramo da su i oni obavezni da nama učine.
„U saobraćaju sa drugima, stavite se u njihov položaj. Nastojte da shvatite njihova osećanja, njihove poteškoće, njihova razočaranja, njihove radosti i tuge. Poistovetite se sa njima i činite im onako kako biste i sami želeli da oni vama čine kad biste vi bili na njihovom mestu. To je istinsko pravilo čestitosti.“ – Misli sa Gore blaženstva, 94.
b. Šta je osnova zlatnog pravila? Matej 22:37-39.
„U svom životu ti treba da pokažeš šta znači ljubiti Boga celim srcem i bližnjega kao samog sebe. Ako si povezan sa Bogom mudrosti i ljubavi, posvedočićeš svetu da živiš za ono što je večno, a ne za ovaj prolazni svet.“ – That I May Know Him, 90.
Ponedeljak, 24. april
2. BRIGA ZA ONE KOJI NISU OMILJENI
a. Kome smo dužni da propovedamo vest jevanđelja i poučavanjem i primerom? Rimljanima 1:14,15.
„Ko god postane pristav mnogostruke Božje milosti, pozvan je da dušama u neznanju i tami pruži ono što bi i sam želeo da mu oni učine, kad bi se on nalazio na njihovom mestu... Sve ono što ste saznali o Božjoj ljubavi, sve darove Njegove milosti koje ste primili u većoj meri od neke izopačene duše obuzete tamom – dužni ste da joj od svega toga pružite.“ – Misli sa Gore blaženstva, 95.
b. Prema kome takođe treba da ispoljimo naročitu brigu u ovom životu? Jakov 1:27; Jov 29:15,16.
„Ma šta da posedujete više od svojih bližnjih, to vas obavezuje da im činite onoliko koliko oni imaju manje od vas. Ako smo bogati ili imamo svu udobnost u životu, onda pred nama stoji svečana dužnost da se pobrinemo za bolesnika, udovicu i siroče, upravo onako kao što bismo i mi želeli da se oni brinu o nama kad bismo mi živeli pod sličnim okolnostima.“ – Misli sa Gore blaženstva, 95.
„Ljubavlju i uslugama učinjenim (Hristovoj) oskudnoj deci, mi dokazujemo istinitost naše ljubavi prema Njemu.“ – Zdravlje i sreća, 179.
c. Zašto Isusa mnogi nisu primili dok je živeo na ovoj zemlji? Isaija 53:2. Šta iz ovog biblijskog izveštaja možemo naučiti dok pokušavamo da pomognemo drugima? 
„Umesto da se trudite da postanete nečiji miljenici ili da laskate nekome ko je visoko cenjen, potražite neko siromašno dete koje nije ničiji miljenik, prema kome niko ne pokazuje neku posebnu naklonost i učinite ga predmetom svoje nesebične pažnje. Oni koji su posebno privlačni nikada neće biti bez prijatelja, dok oni koji nisu tako privlačni svojom spoljašnjošću, koji su stidljivi i teško sklapaju poznanstva, možda imaju retke karakterne vrline i otkupljeni su Hristovom dragocenom krvlju.“ – Our High Calling, 259.
Utorak, 25. april
3. PRAKTIČNA PRIMENA NAČELA ZAKONA
a. Kako je Isus u svom životu poštovao načela zakona? Dela 10:38. 
„O, kakvim je blagim i divnim zracima odsjajivao svakodnevni život našeg Spasitelja! Kakva se samo ljupkost izlivala iz samog Njegovog prisustva! Isti duh će se otkriti i u Njegovoj deci. Oni koji borave sa Isusom, biće okruženi božanskom atmosferom. Njihove bele haljine čistote odisaće mirisom iz Gospodnjeg vrta. Njihova će lica odsjajivati Njegovom svetlošću, obasjavajući stazu umornom stopalu koje se spotiče.“ – Misli sa Gore blaženstva, 94, 95.
b. Šta nam je neophodno da bismo sledili Hrista u ljubavi prema Bogu i bližnjima? Luka 9:23; Galatima 2:20.
„Od čoveka se traži da voli Boga iznad svega, svojom snagom i umom, i bližnjeg kao samog sebe. On to nije u stanju da ispuni osim ako se potpuno ne odrekne sebe. Odreći se sebe znači vladati duhom kada strast teži da nadjača; odupreti se iskušenju osuđivačkog govora i iznalaženja grešaka; biti strpljiv sa manje inteligentnim detetom, čije ponašanje je zamorno i teško podnošljivo; ostati veran dužnosti čak i ako bi ostali podbacili; preuzimati odgovornost gde god i kad god to dužnost naloži, ne da bismo stekli odobravanje, već radi našeg Učitelja, koji je svakom svom sledbeniku dodelio posao koji treba izvršiti sa nepokolebljivom vernošću. Odreći se sebe znači činiti dobro kada nas sklonosti navode da ugađamo i služimo sebi. To znači strpljivo i radosno raditi za dobrobit drugih, čak i ako deluje da naš trud nije dovoljno cenjen.“ – In Heavenly Places, 223.
c. Kako nas Isus osposobljava da sledimo Njegov primer? Titu 2:14.
„Sigurnost da nas Bog prima nalazimo jedino u Hristu, Njegovom ljubljenom Sinu, a dobra dela su samo rezultat delovanja Njegove ljubavi koja prašta grehe. Naša dobra dela nisu nikakva svedodžba kojom bismo se preporučili Bogu, i mi sami po sebi ne posedujemo ništa na osnovu čega bismo mogli da polažemo neko pravo na spasenje svoje duše. Spasenje je nezasluženi dar koji Bog – samo Hrista radi – poklanja onome koji uzveruje.“ – Komentari biblijskih tekstova, 523.
Sreda, 26. april
4. LJUBAV PREMA ONIMA KOJE JE TEŠKO VOLETI
a. Kako u svom dobročinstvu možemo premašiti norme ovoga sveta? Matej 5:44-47.
„On (Hristos) želi da mi volimo one koji nas ugnjetavaju i žele da nam naškode. Mi u rečima i delima ne smemo da ispoljavamo duh kakav oni ispoljavaju, već treba da iskoristimo svaku priliku da im činimo dobro.“ – The Upward Look, 220.
„Onaj koji je na gori dao uputstvo: 'Ljubite neprijatelje svoje' i sam je sprovodio u delo to načelo, ne vraćajući 'zla za zlo, ni psovke za psovku; nego nasuprot blagosiljajte' (Matej 5:44; I Petrova 3:9).“ – Želja vekova, 243.
b. Kako praktično možemo oživeti Hristovo merilo ljubavi? Priče 20:22; 24:29,17; 25:21,22.
„Spasitelj je napustio nebeski dom samo zato da bi svojim neprijateljima doneo hleb života. Iako su Ga kletve i progonstva pratili od jasala pa sve do groba, kod Njega bi sve to izazvalo samo reč ljubavi koja prašta. On kaže preko proroka Isaije: 'Leđa svoja podmetah onima koji me bijahu i obraze svoje onima koji me čupahu; ne zaklonih lice svoje od ruga ni od zapljuvanja.' 'Mučen bi i zlostavljan, ali ne otvori usta svojih; kao jagnje na zaklanje vođen bi i kao ovca nema pred onim koji je striže ne otvori usta svojih' (Isaija 50:6; 53:7). S krsta na Golgoti, kroz sve vekove, dopiru reči molitve koje je On izgovorio za svoje ubice i vest nade upućena raspetom zločincu na samrti.“ – Misli sa Gore blaženstva, 51.
c. Šta se dešava sa onima koji su darežljivi prema drugima? Matej 7:2 (poslednji deo); Luka 6:38.
„Ono što dajemo, to će nam se vratiti. Zemaljski blagoslovi koje pružamo drugima mogu biti vraćeni, a često se i vraćaju, na isti način. Ono što dajemo često nam se, baš kad smo u oskudici, vraća četvorostruko. A povrh toga, svi se darovi još u ovom životu uzvraćaju punijim izlivanjem Božje ljubavi koja je vrhunac nebeske slave i njeno blago.“ – Misli sa Gore blagoslova, 95.
Četvrtak, 27. april
5. NESEBIČNA SLUŽBA
a. Kakav stav nam je neophodan kako bismo sledili Isusov primer nesebične službe? Filibljanima 2:4.
„Srce u kome se gaji ljubav Hristova imaće i ljubav prema bližnjemu, ljubav koja 'ne traži svoje' (1 Korinćanima 13:5).“ – Patrijarsi i proroci, 119.
„Pavle je duboko čeznuo za tim da se Hristovo poniženje uvidi i shvati. On je bio osvedočen i čvrsto ubeđen da bi ljudi, kad bi se dali navesti da razmišljaju o zapanjujućoj i divljenja vrednoj žrtvi koju je podnelo Veličanstvo neba, odbacili iz svog srca svaku sebičnost i svoje 'ja'.“ – Zdravlje i sreća, 448.
„Svako ko prima Hrista kao svog ličnog Spasitelja težiće za preimućstvom da služi Bogu. Razmišljajući duboko o svemu što je nebo učinilo za njega, njegovo srce je ispunjeno bezgraničnom ljubavlju i svetom zahvalnošću. On želi da svoju zahvalnost obelodani posvećujući službi Božjoj sve svoje snage i sposobnosti. On čezne za tim da pokaže svoju ljubav prema Hristu i prema onima koji predstavljaju Njegovu otkupljenu svojinu. On jedva čeka da toga radi ulaže teške napore, da podnosi nevolje, tegobe i žrtve.“ – Zdravlje i sreća, 449.
b. Šta još treba da imamo na umu dok radimo zajedno kao crkva? Rimljanima 12:16,17; 1 Korinćanima 1:10. 
„Snaga pripadnika Božjeg naroda leži u njihovoj jedinstvenoj povezanosti s Bogom kroz Njegovog Jedinorodnog Sina i u njihovom međusobnom jedinstvu. Ne postoje ni dva lista na drvetu potpuno ista, niti misli svih mogu da budu sasvim jednako usmerene. Međutim, iako je to tako, može da postoji jedinstvo u različitosti.“ – Komentari biblijskih tekstova, 659.
Petak, 28. april
PITANJA ZA LIČNO RAZMIŠLJANJE:
1. Šta znači slediti zlatno pravilo?
2. Kako treba da primenjujemo zlatno pravilo u propovedanju jevanđelja?
3. Na koji način praktično mogu da ispoljim samoodricanje?
4. Kako je Isus pokazao svoju ljubav prema onima koji su Ga zlostavljali?
5. Dok razmišljam o velikoj žrtvi koju je Isus podneo za mene, kako mogu da ispoljim ljubav prema Njemu?